Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
Eko avantura: 11. epizoda (R)
06:27
Srpska muzika kroz vekove: Zoran Hristić – Petar Ozgijan (R)
06:40
Promis: Mozak – računar (R)
06:52
Putevi rimskih imperatora: Specijal (R)
07:30
Profesionalci: Akademik Nikola Hajdin (R)
08:00
Kina u Fokusu 2009-prizori iz Kine Naš život u Pekingu (R)
08:30
Srpski akademici: Aleksandar Loma (R)
09:00
Vodič DŽima Al-Kalilija u život, svemir i svet: Prvi deo (R)
09:50
Nauka kroz priče: Zašto donosimo pogrešne odluke (R)
10:00
Studio znanja: Uzori za oponašanje (R)
10:52
Svetski: lekcija 1 - Stevanović (R)
11:03
Arhitektura danas: Muzej grada Beograda (R)
11:30
EDU global: 209 (R)
12:00
Eko avantura: 11. epizoda (R)
12:27
Srpska muzika kroz vekove: Zoran Hristić – Petar Ozgijan (R)
12:40
Promis: Mozak – računar (R)
12:52
Putevi rimskih imperatora: Specijal (R)
13:30
Profesionalci: Akademik Nikola Hajdin (R)
14:00
Kina u Fokusu 2009-prizori iz Kine Naš život u Pekingu (R)
14:30
Srpski akademici: Aleksandar Loma (R)
15:00
Vodič DŽima Al-Kalilija u život, svemir i svet: Prvi deo (R)
15:50
Nauka kroz priče: Zašto donosimo pogrešne odluke (R)
16:00
Studio znanja: Uzori za oponašanje (R)
16:52
Svetski: lekcija 1 - Stevanović (R)
17:03
Arhitektura danas: Muzej grada Beograda (R)
17:30
EDU global: 209 (R)
18:00
Istraživači i putopisci bili su fascinirani kineskim porcelanom, jer, pored besprekornog kvaliteta, za proizvođače je izuzetno važan dizajn predmeta koji su uvek osmišljavali vrhunski umetnici.... Kinezi su vekovima usavršavali tehnike njegovog pečenja, ukrašavanja i glaziranja, pa je, možda zato, kineski porcelan postojan vekovima. Najfiniji porcelan u Kini - stil džun, pravljen je u vreme dinastije Sung. Ta remek-dela krase elegancija, prefinjenost i jedinstven kolorit nežnih tonova.
18:50
Život čine male stvari, sitnice koje mogu da nam ga ulepšaju ili zagorčaju. U našim međuljudskim i porodičnim odnosima često previđamo na koji način naše ponašanje utiče na one sa kojima živimo, radimo, kojima smo komšije.... Mislite o sitnicama, jer život nikada nije ni tako lep ni tako ružan kako o njemu mislimo, a svakako je suviše kratak da ga ne ispunjavamo onim lepšim i pozitivnijim sadržajima makar to bile i sitnice. Jedna od posledica potrošačkog mentaliteta koji nas je obuzeo svakako je velika količina garderobe koju nikada nismo obukli. Tomislav se, mada bezuspešno, protivi bacanju stvari.
18:54
U seriji (Ne)obično o biljkama, iz ciklusa „Biljke u narodnoj poeziji“, stručni saradnik botaničke bašte Jevremovac, Jasmina Bjelić-Mesaroš, govori o biljkama koje je narodna tradicija povezivala sa nebom i bogovima...
19:10
Nikola Tesla (1856-1943) jedan je od najblistavijih umova u svetu, koji je čovečanstvu poklonio epohalne izume. Uveo je svet u električno doba, osmislio indukcioni motor, naizmeničnu struju, lasersku i radarsku tehnologiju, daljinsko upravljanje, bežičnu komunikaciju, električne automobile i mnoštvo drugih čudesnih otkrića.... Gospodar munja, pesnik elektriciteta, genije koji je osvetlio svet, tvorac 700 patenata i pronalazaka, blizu 40.000 dokumenata nemerljive naučne vrednosti, nagrađen je Edisonovom medaljom, i počastvovan priznanjem – jedinica za merenje gustine magnetnog polja nosi naziv Tesla. Emisija je rađena u dokumentarističkom maniru i u formi bibliotečke odrednice sažima životni put i delo ovog velikana nauke.
19:20
Priroda istočne Srbije bogata je vodopadima, pećinama, zanimljivim ljudima i običajima. Pećine su svet u kome su naši preci našli prvo utočište, oslikali prvu sliku... i sigurno je zanimljivo kako to priroda stvara neke čudne oblike koji nas podsete na sferu fantastike.... Pećine - lepota koja za sva vremena počiva u mraku, večna igra prirode i kamena u kojoj nema pobednika, a ni pobeđenog. Iskonska želja čoveka da upozna skriveni prostor ukrašen detaljima, formom i harmonijom boja. U današnjoj emisiji priča o Rajkovoj pećini. Mnogi dele mišljenje geologa da je jedna od najlepših u Srbiji, često je nazivaju Homoljskom lepoticom, a nalazi se u blizini Majdanpeka i krije večnu tajnu o srpskom Robinu Hudu. Neobičnu lepotu skriva i Resavska pećina sa svojim poznatim dvoranama stalaktita i stalagmita, sa Predvorjem istorije, gde su pronađeni arheološki artefakti. U emisiji i zanimljivosti iz Gornjačke klisure i manastiru Gornjak, Vrelu Žagubica, Vodopadu Veliki Buk, i drugim prirodnim lepotama istočne Srbije.
19:33
U novoj epizodi serijala Zeleni časovnik gledaoci će moći da saznaju šta su naučnici utvrdili o inteligenciji hobotnica, koja životinja se koristi kao pouzdan test za utvrđivanje trudnoće i zašto vilinski konjici spadaju u rekordere po brzini leta. Takođe, dajemo i najnovije informacije o brojnosti beloglavih supova u našoj zemlji.... O mogućnostima jačanja energetske efikasnosti i ulozi energetskih menadžera, razgovarali smo sa profesorkom Mirjanom Stamenić sa Mašinskog fakulteta u Beogradu. U Srbiji živi čak 66 odsto faune ptica i 43 odsto faune sisara Evrope. Brojne vrste nisu u potpunosti istražene, ali je činjenica da je Srbija područje izuzetnog genskog, specijskog i ekosistemskog diverziteta. Gledaocima, uz pomoć stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode, predstavljamo i kartu biodiverziteta Srbije. Osnovna načela politike životne sredine Evropske unije su: predostrožnost, prevencija i princip po kojem zagađivač plaća. Za primenu tekovina Unije u oblasti životne sredine potrebna su značajna ulaganja, adekvatna administracija i posebni okvir za finansijsko upravljanje i kontrolu. Gledaoce upoznajemo sa pregovaračkim poglavljem 27, koje se odnosi na regulisanje oblasti životne sredine.
20:00
Ovaj dokumentarni serijal na najlepši način predstavlja kinesku hranu, a kineska kulinarska kultura u međunarodnim okvirima još jednom dobija interpretaciju i promociju.... Kineska hrana u emisijama Zalogaj Kine, nadilazi okvire kulinarstva, dajući još jedno viđenje kineske civilizacije. Serijal je nakon emitovanja dobio visoku ocenu publike i proglašen je za jedan od deset najuticajnijih dokumentaraca u Kini 2018. i 2019. godine.
20:50
Ako ste čuli (i poverovali) da je nešto dobro samo zato što dolazi iz prirode, da je jako dobro za vaše zdravlje da jedete samo sirovu hranu, ne pijete mleko ali da uzimate zeolit ili petrolej ili čist limunov sok našte srca, razmislite još jednom.... Ovakve tvrdnje, od kojih nas deli samo par klikova na internet pretraživačima, nauka nije potvrdila. Među njima ima i opasnih. Zablude umeju da uzmu danak- u zdravlju, međuljudskim odnosima, novcu. Neke od njih raskrinkavamo uz pomoć dr Zorana Vujčića, profesora Hemijskog fakulteta u Beogradu, i Spasoja i Stanoja Hemića, velikih obožavaoca istine i interneta.
21:03
Savremeni način života sa sobom nosi užurbanost, brigu i stres. Premalo je vremena za razbibrigu i opuštanje. Usled toga u našem organizmu dolazi do neravnoteže, koja se najčešće prvo javlja kao blaži psihički poremećaj, a kasnije u zavisnosti od dužine i inteziteta disbalansa, kao teži psihički, ali i somatski poremećaj. Oni mogu ozbiljno narušiti život osobe, a često ostaju nedovoljno prepoznati i lečeni.... Anksiozni poremećaji su drugačiji od normalne zabrinutosti i anksioznosti. Oni su grupa smetnji, koje vas onemogućavaju da se borite sa životnim, svakodnevnim teškoćama i problemima, a mogu se razviti u ozbiljne zdravstvene probleme. Anksiozni poremećaji mogu dovesti do toga da ljudi pokušaju da izbegnu situacije, koje izazivaju ili pogoršavaju njihove simptome. To može uticati na učinak na poslu, školski rad i lične odnose, s obzirom da se manifestuje izbegavanjem raznih socijalnih druženja, putovanja do svakodnevnih situacija i životnih potreba. Ono šro sada spada prema staroj i novoj klasifikaciji u anksiozne poremećaje su fobije, panični poremećaj i generalizovani anksiozni poremećaj koji se definiše hroničnom brigom. Opsesivno-kompulzivni i posttraumatski stresni poremećaji su sada odvojeni, ali imaju određene karakteristike na osnovu kojih su slični prethodnim poremećajima, pre svega povišenu anksioznost i zastrašujuće mentalne sadržaje. Patološka anksioznost je ključni simptom anksioznih poremećaja, ona može biti neprestana, kao kod generalizovanog anksioznog poremećaja ili povremena, kao kod paničnih poremećaja, i situaciono uslovljena kod različitih vrsta fobija. Na fiziološkom nivou to su dobro poznati simptomi: ubrzano lupanje srca, ubrzano disanje, mišićna tenzija, smetnje u grudnom košu usled nepravilnog disanja i kontrakcije mišića, znojenje, blaga vrtoglavica, mučnina, trnjenje udova, zujanje u ušima. Svaki od anksioznih poremećaja prate određeni misaoni sadržaji koji služe održavanju stanja uznemirenosti, dominantna disfunkcionalna ponašanju su tzv. sigurna i izbegavajuća ponašanja. Tretman anksioznih poremećaja uključuje kognitivno-bihejvioralnu terapiju, kao psihoterapiju izbora i u nekim težim oblicima upotrebu medikamenata. Anksiozni poremećaji su ometajući za osobu i onemogućavaju joj da normalno funkcioniše u svojoj sredini i obavlja svakodnevne obaveze. Ono što je važno, jeste da se uz odgovarajući tretman ovi poremećaji mogu prevazići, a kao i za sve vrste problema važno je da osoba što pre identifikuje, šta joj se dešava i aktivira se kako bi rešila problem. O anksioznim poremećajima u emisiji nam govori dr Sanja Marjanović, psiholog.
21:32
Teslin život je primer za jedan budući svet, u kome će merilo čoveka biti njegove vrednosti i dostignuća. Ovaj serijal je priča o upornosti, radu, disciplini, prijateljima...
22:00
Ponovo smo sa vama i otkrivamo šta je novo i interesantno u nauci i tehnologiji...
22:30
13 nemogućih: Nadrealističke pustolovine
23:00
Na kraju druge sezone Puta u budućnost, postavljamo mitsko pitanje - kuda dalje? Odgovora, naravno, nema, ali ćemo se poigrati mogućnostima.... Da li se umetnički izraz menja u skladu sa vremenom u kom umetnost nastaje? Pronalaze li umetnici inspiraciju u modernim tehnologijama i svetu gejminga? O ovome govore Andreas Lang, kurator Muzeja računarskih igara iz Berlina, Aljoša Begrič iz Rimini protokola, Takaši Kudo, direktor komunikacija teamLab kolektiva iz Tokija i Kenići Katagiši, iz kompanije Dmm games. Prvotimci iz lige velikih svetskih umetnika - Bil Viola i Marina Abramović - pokazuju nam mogući pravac puta u budućnost.
23:30
Nekada davno – srpske narodne bajke: Kršenje zabrana
00:00
Kina, Priča o porcelanu: Četvrta emisija (R)
00:50
Sitnice svakodnevnice: Stare stvari (R)
00:54
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 4-10 (R)
01:10
Istorija nauke: Nikola Tesla (R)
01:20
Očima prirode: Igra svetla i tame (R)
01:33
Zeleni časovnik: Četvrta emisija (R)
02:00
Zalogaj Kine: Šesta emisija (R)
02:50
Hemija razbija mitove: Voda (R)
03:03
Dekodiranje nauke: Anksiozni poremećaji (R)
03:32
Teslin narod: Peta emisija, ciklus 02 (R)
04:00
Naučni portal: em.93 (R)
04:30
13 nemogućih: Nadrealističke pustolovine (R)
05:00
Put u budućnost: Gejming (R)
06:00
Kina, Priča o porcelanu: Četvrta emisija (R)
06:50
Sitnice svakodnevnice: Stare stvari (R)
06:54
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 4-10 (R)
07:10
Istorija nauke: Nikola Tesla (R)
07:20
Očima prirode: Igra svetla i tame (R)
07:33
Zeleni časovnik: Četvrta emisija (R)
08:00
Zalogaj Kine: Šesta emisija (R)
08:50
Hemija razbija mitove: Voda (R)
09:03
Dekodiranje nauke: Anksiozni poremećaji (R)
09:32
Teslin narod: Peta emisija, ciklus 02 (R)
10:00
Naučni portal: em.93 (R)
10:30
13 nemogućih: Nadrealističke pustolovine (R)
11:00
Put u budućnost: Gejming (R)
11:30
Nekada davno – srpske narodne bajke: Kršenje zabrana (R)
12:00
Kina, Priča o porcelanu: Četvrta emisija (R)
12:50
Sitnice svakodnevnice: Stare stvari (R)
12:54
(Ne)obično o biljkama: Biljke u narodnoj poeziji 4-10 (R)
13:10
Istorija nauke: Nikola Tesla (R)
13:20
Očima prirode: Igra svetla i tame (R)
13:33
Zeleni časovnik: Četvrta emisija (R)
14:00
Zalogaj Kine: Šesta emisija (R)
14:50
Hemija razbija mitove: Voda (R)
15:03
Dekodiranje nauke: Anksiozni poremećaji (R)
15:32
Teslin narod: Peta emisija, ciklus 02 (R)
16:00
Naučni portal: em.93 (R)
16:30
13 nemogućih: Nadrealističke pustolovine (R)
17:00
Put u budućnost: Gejming (R)
17:30
Nekada davno – srpske narodne bajke: Kršenje zabrana (R)
18:00
RTS LAB
18:30
Migracije su realnost sveta u kojem živimo. Svake godine milioni ljudi menjaju svoja staništa, odlaze u druge sredine, kulture i civilizacije.... Mnogi se protive ovakvom mešanju, ali društvene nauke imaju metodologiju kojom objašnjavaju zašto su migracije stanovništva pozitivna stvar. Podaci govore da je broj stanovnika koji migrira konstantan i već decenijama iznosi oko tri procenta ukupne populacije. Pojedine države Evrope koje su pružale snažnu podršku migrantima i multikulturalizmu su se predomislile i sve slabije otvaraju vrata pridošlicama, bilo sa evropskog ili nekog drugog kontinenta. Koji ljudi najviše migriraju? Koji delovi sveta su najviše pogođeni prilivom stanovništva? Da li najviše migriraju siromašni u potrazi za lakšim životom ili je to samo zabluda.
19:00
U deset polučasovnih emisija psiholog Ana Mirković razgovara sa roditeljima i decom o tome koje nam je promene u ponašanju donela digitalna era, koliki su problem nasilje na društvenim mrežama, onlajn izazovi, vrbovanje i prevare u digitalnom prostoru, kako sačuvati dokaze o maltretiranju, koje sve mogućnosti učenja nam obezbeđuju digitalne tehnologije i ima li privatnosti na internetu.... Serija Porodična mreža deo je projekta Bezbednost dece na internetu koji se realizuje uz finansijsku podršku i u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.
19:30
„Sasvim prirodno“ je dokumentarno putopisni serijal o prirodi, životinjama i ljudima koji žive sa prirodom.... Naš tim putuje Srbijom, Crnom Gorom, Balkanom i svetom. Bili smo na Islandu, Grenlandu, Svalbardu, u Sibiru, Laponiji, Norveškoj, Tadžikistanu, Kirgistanu, Kolskom poluostrvu, itd. Cilj nam je da kameru odnesemo na mesta na kojima je retko ili nikada pre bila, da damo glas onima koji se retko čuju, da zabeležimo predele koji se retko viđaju, ali pre svega da ispričamo priče o načinima života koji su u skladu sa prirodom. Kroz tradiciju i kulturu naroda najbolje se vidi neraskidiva veza između čoveka i sredine u kojoj živi. Naše priče su dokumentovane da vas podsećaju na tu vezu i da vam ne dozvole da se od prirode otuđite.
20:00
Fantastična planeta putuje u daleki Meksiko kako bi zabeležila na koji način se na Jukatanu, na prostoru na kome žive Maje, ovaj narod odnosi prema smrti. I to - na Dan mrtvih. U selu Pomuč se neguje posebna tradicija - čišćenje kostiju svojih preminulih srodnika, njihovo polaganje na novu čistu tkaninu, koja simboliše čistu garderobu, u kojoj će provesti narednih dvanaest meseci.... Vladimir Banić zatim ide u domovinu, svoju Srbiju, na njen istok, gde su običaji prema mrtvima naizgled sličnim onim u Meksiku, kada je kultura sećanja u pitanju. Vlasi koji žive u ovom delu Srbije oblače garderobu kako bi mrtvi na njihovom svetu hodali obučeni, šalju im vodu kako ne bi bili žedni i pale vatre kako bi ih ogrejali. Kako se sprečava da se neko ne povampiri, šta je crna svadba i šta je rajska sveća Banić će saznati u ovom centralnom delu emisije. Na kraju, ekipa odlazi u Holandiju, zemlju u kojoj čak 4% stanovništva umire birajući eutanaziju. Saznaju koliko je u ovoj zemlji prihvaćena, da li sme da bude odbijena onome ko je traži i kakvi se sve uređaji prave da bi osoba mogla da odabere odlazak sa ovog sveta van bolnice.
20:55
Nauka kroz priče: Kopernikov svet
21:01
Koliko puta dnevno izgovorimo da nemamo vremena ili da negde ne možemo da stignemo? Dani nam brzo prolaze, mislimo na naše najbliže, ali da li zaista poznajemo emocije naše dece, supružnika, roditelja...... U stalnoj trci za obavezama, ponekad – možda kada je već kasno, saznamo da u porodici neko ima anoreksiju, depresiju, suprug ozbiljnu krizu srednjih godina, kćerka sindrom izgaranja na poslu a sin tinejdžer suicidne namere... Serijal „U mojoj glavi“ govori o brojnim istinitim pričama, životima svih nas i otkriva kako naći izlaz kada se čini da izlaza nema.
21:28
Klimatske promene utiču na temperaturu i vodni režim, što dovodi do sušenja šuma. Ove neprilike odražavaju se i na šume Srbije. Hrast lužnjak je jedna od naših najznačajnijih vrsta, koja je izuzetno osetljiva i koja gubi bitku sa klimatskim promenama.... U prvom delu osamnaeste epizode serijala možete pogledati kako će srpski istraživači doprineti očuvanju naših šuma u nizijskim predelima i na koji način će probati da hrast prilagode izmenjenim klimatskim uslovima. U drugom delu epizode otkrijte kako naši naučnici planiraju da unaprede kvalitet mleka i mlečnih proizvoda zastupljenih na našem tržištu. U poslednje tri decenije svetska proizvodnja mleka porasla je za skoro 60 odsto, a danas se oko 150 miliona domaćinstava širom sveta bavi ovom delatnošću. Produktivnost mlečnih goveda ograničena je nekvalitetnim izvorima hrane, bolestima, nedovoljnim pristupom tržištu i uslugama, kao i niskim genetskim potencijalom. Autori serijala su Aleksandra Todorović i Rijalda Mujezinović. Urednik serijala je Milena Vujović.
21:45
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas.... Čovek se sa kamenom rađa, živi, umire i ponovo rađa prkoseći vremenu nepomirljivom znaku prolaznosti. Ovako počinje serijal Čovek i kamen sa dvanaest epizoda kroz koje će Vas, sa zanimljivim pričama o kamenu, voditi autor Dragan Milovanović. Većina nas sa nestrpljenjem čeka godišnji odmor, slobodne dane ili vikend da pobegne od grada, gužve, a bogami i ljudi. Divčibare je jedno od popularnih mesta gde se možemo odmoriti. Ali, kada šetate, da li znate, da su stene ispod Vas došle iz utrobe Zemlje sa dubine i do sto kilometara. To su peridotiti izgrađeni od olivina i piroksena. Uglavnom su polomljeni zbog tektonskih procesa kojima su bili zahvaćeni u toku njihovog smeštaja. Zanimljivo je da peridotiti upijaju vodu kada jedan od minerala, olivin, prelazi u serpentin povećavajući ukupnu zapreminu stene. Zbog toga se mora biti obazriv kada na ovim stenama gradite puteve, probijate tunele ili kada se u njima nalazi ruda (hromit, magnetit, magnezit itd.). Struganik je poznato mesto sa velikim brojem majdana pločastog krečnjaka kojim se oblažu kuće ili popločavaju staze. Taorska vrela su lepota koju treba videti. Voda skače sa kamena na kamen delom ga rastvarajući i odmah tu taloži stvarajući bigar, šupljikavu stenu koja se koristi za gradnju kuća. Na Taorskim vrelima je i vodenica u kojoj kupujete brašno na poverenje.
22:00
Šta sve pojam glas obuhvata? Koji organi učestvuju u nastanku glasa? Da li je mozak naše treće uho? Koliko je ogledalo Manuela Garsije u 19. veku pomoglo izučavanju glasa? Zbog čega žene više vole dubok muški glas? Hoće li mašinski glas u nama buditi ista osećanja kao prirodni glas? Ali, za razliku od životinja, čovek ima sposobnost govora i može kontrolisati fonacijske mehanizme.... ljudski glas je jedini koji može istovremeno proizvesti reč i ton. Osnovne karakteristike glasa su: visina, intenzitet i boja. Subjektivno ga procenjujemo kao visok, nizak, napet, hrapav, promukao, piskutav i slično. Ta subjektivna nahođenja moguće je objektivno proveriti.
22:30
Nauka 2023: Svemirski teleskop DŽejms Veb
23:00
U RTS ordinaciji saznajemo korisne savete o tome kako da sačuvamo imunitet u toku hladnih dana. Poznata glumica pripremaće posne kuglice od heljde, a videćete i kako se posle porođaja vežba da bi se stomak vratio u prvobitno stanje.... U prvom delu emisije Kuvarski izazov pripremaćemo posne kuglice od heljde, i slane i slatke. Po prvi put ova jela praviće mlada glumica Anja Alač, a od nutricioniste Ivane Ćosić saznaćete zašto su ove kuglice zdrav izbor. U Ordinaciji će biti reči o jačanju stomaka posle porođaja i tome kako se prevazilazi problem dijastaze tj. razdvojenosti stomačnih mišića. Profesor fizičkog vaspitanja i sporta Dragana Mosurović objasniće kako se dijastaza prepoznaje, pokazaće kako izgledaju vežbe koje mogu da ublaže ovaj problem, a saznaćete i da li treba nositi pojas posle porođaja. Kroz 5 pitanja od imunologa prof. dr Borislava Kamenova saznaćete kako da sačuvate imunitet u toku zime. On će razjasniti kako izgleda i kako se oseća osoba narušenog imuniteta, šta treba jesti u toku hladnih dana, kome najviše smeta zima, koje suplemente treba uzimati i još mnogo toga korisnog.
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Naučni portal: em.93 (R)
01:00
Porodična mreža: Digitalno nasilje (R)
01:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 3.deo (R)
02:00
Fantastična planeta: Smrt (R)
02:55
Nauka kroz priče: Kopernikov svet (R)
03:01
Na skriveno te vodim mesto: Lipovačka šuma (R)
03:28
Promis: Klimatski pametno šumarstvo, čaša oplemenjenog mleka (R)
03:45
Čovek i kamen: Taorska (R)
04:00
Nauka 50: Glas (R)
04:30
Nauka 2023: Svemirski teleskop DŽejms Veb (R)